Koja je najstarija civilizacija na svijetu? Kako zanimljivo pitanje, na koje mnogi mogu riskirati odgovor na temelju onoga što znaju, što su čuli, što su vidjeli u medijima ili u školi.
Danas je prihvaćeno da je najstarija civilizacija na svijetu To je sumerska civilizacija, ali doznajmo više o samom konceptu civilizacije i Sumerana.
Civilizacija
Načelno, recimo tako Civilizacija je svako složeno društvo koje karakterizira značajan razvoj urbanizacije, društvene stratifikacije, države i koje ima simboličke sustave usmene i pisane komunikacije.
Civilizacije su organizirane u gusto naseljena urbana naselja, s a podjela klasa i rada specifična koja spaja urbani i poljoprivredni sektor. Civilizacija ima moć nad ostatkom prirode i drugim ljudima. Često se misli da je civilizacija sinonim za razvoj, za ljudske skupine koje su ispred drugih, za razliku od, primjerice, nomadskih plemena ili primitivnijih društava.
Konačno, sama riječ "civilizacija" dolazi od latinskog Civitas, grad, civilis, građanski, civis, građanin.
Najstarija civilizacija na svijetu
Istina je da su od postanka svijeta mnoge civilizacije nastale i propale, ali koji je bio prvi?
Nakon dugog razmišljanja o ovoj temi prije tridesetak godina pronađen je odgovor: najstarija civilizacija na svijetu bila je sumeranski, najranija faza ove divne kulture.
Sumerska civilizacija Nastao je u Mezopotamiji, u bogatoj i plodnoj regiji između rijeka Tigris i Eufrat, danas veći dio Iraka.. Ime potječe od imena grada Sumera, koji se prije nalazio nekoliko kilometara južno od današnjeg grada Kut, u istočnom Iraku.
Arheolozi su ovdje pronašli ostatke onoga što se danas naziva ranom sumerskom fazom razdoblja Uruk, nazvanom po gradu Uruku koji se nalazi oko 80 kilometara jugozapadno. Ako mislimo na sumersku civilizaciju i sam pojam "civilizacije" koji smo gore predstavili, onda naslov odgovara tome: Imao je sustav pisma, gradove, porezne sustave, sustave za navodnjavanje zemlje itd.
Nadalje, nakon dvije tisuće godina Sumerska civilizacija dovela je do babilonske civilizacije na istom mjestu, kome se pripisuje otkriće matematike (prosti brojevi, trigonometrija itd.), koju su kasnije razvili Grci više od tisuću godina kasnije.
Sumerska je religija bogata i raskošna: najmoćniji bog sumerskog panteona bio je Kralj neba Anu, u početku, kasnije Enlil, slijedi ga Inanna, kraljica neba odn Ishtar. Sada se s priličnom sigurnošću kaže da neke od priča u Bibliji zapravo potječu iz Sumera. Na primjer, priča o sveopćem potopu koja je među Sumeranima u glavnoj ulozi Utnapištin i pojavljuje se u epu o Gilgamešu, više od 2 tisuće godina pr
Ali postoji li ijedna civilizacija starija od sumerske? Mnogi tako misle, zapravo mnogi tako misle. Egipćani su suvremenici Sumerana, barem u hitnim slučajevima.
Činjenica je da se o starom Egiptu mnogo zna i da se nikada nije prestao proučavati i istraživati, a politička situacija u Iraku arheolozima i drugim znanstvenicima nikada nije bila od velike pomoći.
Zbog toga je došlo do određene promjene u mišljenju o Egiptu i on se prilično približio Sumeru, budući da su zahvaljujući ovim proučavanjima, primjerice, danas pronađeni spisi stari koliko i sumerski, pa bi se tada moglo pomisliti da se pojava staroegipatske civilizacije dogodila gotovo u isto vrijeme kad i rana faza sumerske civilizacije: oba oko 4 tisuće pr
S druge strane, postoji i mogućnost da Civilizacija doline Inda, koji se pojavio u dijelovima današnjeg Pakistana, sjeverozapadne Indije i Afganistana, pojavio se najmanje 3.300 godina prije Krista. Za sada bi moglo biti još nalaza koji nas vraćaju dalje u prošlost.
Smatra se da je rana trgovina na obalama Indijskog oceana pomogla tim ranim civilizacijama (sumerskoj na Perzijskom zaljevu, egipatskoj na Crvenom moru, dolini Inda na istoku) da se razviju od predciviliziranih ljudi koji su živjeli prije svih njih i koji su bili izvor njihovog razvoja.
Do sada se u školi ili čak na fakultetu proučava puno ovih civilizacija, ovih dijelova svijeta, s malim naglaskom na Aziju. I moj otac i moja sestra su profesori povijesti i kažu mi da znaju vrlo malo o Aziji, barem u obveznom kurikulumu.
E sad, moj otac je studirao 60-ih, a sestra 90-ih. Danas je svijet drugačiji i na svu sreću sveučilišta su otvorila svoja gledišta, naravno, Ne možete izostaviti Kinu, zar ne?
Pročitao sam u X jedan Kinez koji to kaže Kineska civilizacija jedina je vrlo drevna civilizacija koja nikada nije prestala biti civilizacija od svog nastanka.. Rasla je, razvijala se, ali nikada nije propala niti prestala postojati.
Povijest Kine je drevna, a njezino porijeklo daleko. Kina ima najdužu kontinuiranu drevnu povijest od bilo koje zemlje na svijetu: 3500 godina! I ispisana povijest!
Kina je već prije industrijske revolucije imala civilizaciju sličnu europskoj, pa čak i bolju. Njihova poljoprivreda je bila, imali su kanale za navodnjavanje, ogromnu mrežu kanala, vrhunsku tehnologiju i naravno majstorstvo u keramici i svili.
I da ne nabrajam Pišući, Kinezi su ga znali koristiti kao sredstvo civilizacije i vlade puno opsežnije od Europljana. Danas nema manjka Kineza koji kažu da moderni Kinez može čitati kineski od prije 3 godina, nešto što ne mogu ni Španjolac ni Englez. Prvo, jer ti jezici nisu postojali, ali i danas bismo teško čitali srednjovjekovni španjolski ili engleski dok je kineski to lakše.
Na kraju, neka znamo da Kinezi nisu došli u Kinu s nekog drugog mjesta, već se vjeruje da su izravni potomci prvih doseljenika, prapovijesnih pećinskih ljudi koji su živjeli u sjevernoj Kini prije nekoliko tisuća godina.
Kineska civilizacija kakvu poznajemo najprije se razvila duž doline Žute rijeke, gdje je zemlja plodna i laka za rad. Odavde su se širili na sjever, istok i jug sve dok u vrijeme Konfucija, 500. godine nove ere, nisu uspjeli zauzeti cijelu zemlju između rijeke Yangtze i Kineskog zida.
Do ove točke, Najstarije civilizacije na svijetu. Mi danas ispisujemo još jedno poglavlje povijesti.